Fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt: što morate napraviti u 2026. i 2027.?
Fiskalizacija 2.0 donosi nove obveze za paušalni obrt. Od 1. siječnja 2026. paušalni obrtnici moraju fiskalizirati račune prema krajnjim potrošačima neovisno o tome plaća li kupac gotovinom, karticom ili na transakcijski račun.
Paušalni obrti izvan sustava PDV-a od istog datuma moraju moći zaprimati eRačune, dok njihova obveza izdavanja eRačuna za relevantne domaće B2B transakcije počinje 1. siječnja 2027.
Drugim riječima, za paušalni obrt važno je razlikovati dvije stvari: B2C i fiskalizacija računa prema građanima te B2B i razmjena eRačuna između poslovnih subjekata
Upravo ta razlika objašnjava većinu novih obveza. Slijedi naš kratak “šalabahter”:
| Obveza za paušalni obrt izvan PDV-a | Od kada? |
|---|---|
| Fiskalizacija B2C računa plaćenih gotovinom ili karticom | Kao i prije |
| Fiskalizacija B2C računa plaćenih na transakcijski račun | 1. 1. 2026. |
| Zaprimanje eRačuna | 1. 1. 2026. |
| Izdavanje eRačuna za relevantne domaće B2B transakcije | 1. 1. 2027. |
Ako imate paušalni obrt i do sada ste račune izrađivali u Wordu ili Excelu te primali isključivo uplate na bankovni račun, upravo je fiskalizacija B2C računa plaćenih na transakcijski račun jedna od najvažnijih promjena za vaše poslovanje.
Čitajte dalje da naučite kako funkcionira Fiskalizacija 2.0 za paušalni obrt, što se promijenilo u 2026., što dolazi 2027. te što konkretno trebate napraviti.
Što je Fiskalizacija 2.0?
Fiskalizacija 2.0 naziv je za novi sustav fiskalizacije koji obuhvaća dva važna područja:
- fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (B2C)
- izdavanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna u poslovanju poreznih obveznika
Za paušalne obrtnike posebno je važno razumjeti da to nisu ista stvar.
Ako izdajete račun fizičkoj osobi odnosno krajnjem potrošaču, govorimo o B2C računu i fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji.
Ako poslujete s drugim domaćim poslovnim subjektom i transakcija ulazi u područje primjene eRačuna, govorimo o B2B poslovanju i eRačunu.
Nije dovoljno pitati „Mora li paušalni obrt fiskalizirati račune?”
Trebate se uvijek pitati kome izdajete račun, građaninu ili drugom poslovnom subjektu?
Ako želite detaljniji pregled cijelog sustava, pročitajte i naš vodič o tome što je Fiskalizacija 2.0.
Kako Fiskalizacija 2.0 utječe na paušalni obrt?
Za tipični paušalni obrt izvan sustava PDV-a najvažnije su tri promjene:
1. Fiskaliziraju se i B2C računi plaćeni na transakcijski račun
Od 1. siječnja 2026. račun izdan u krajnjoj potrošnji fiskalizira se neovisno o načinu plaćanja.
To je posebno velika promjena za freelancere i druge obrtnike koji su prije izdavali račune fizičkim osobama u Wordu ili Excelu i primali novac isključivo na IBAN.
2. Paušalni obrt mora moći zaprimati eRačune
Paušalni obrtnik izvan sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. mora biti spreman zaprimati eRačune od poslovnih subjekata koji su ih obvezni izdavati.
3. Od 2027. paušalni obrt mora i izdavati eRačune
Za porezne obveznike izvan sustava PDV-a obveza izdavanja eRačuna prema pravilima novog Zakona uvodi se od 1. siječnja 2027.
Zato se Fiskalizacija 2.0 za paušalni obrt provodi u dvije glavne faze: 2026. i 2027.
Fiskalizacija paušalnog obrta u 2026. – što se promijenilo?
Najvažnija promjena kod B2C računa jest to što način plaćanja više nije presudan za utvrđivanje treba li takav račun fiskalizirati.
Prije novih pravila računi plaćeni gotovinom ili karticom bili su obuhvaćeni fiskalizacijom, dok se račun plaćen izravno na transakcijski račun mogao tretirati drugačije.
Od 1. siječnja 2026. račun u krajnjoj potrošnji fiskalizira se i kada je način plaćanja transakcijski račun.
U praksi to ovako izgleda:
| Kupac | Način plaćanja | Fiskalizacija B2C računa u 2026.? |
|---|---|---|
| Fizička osoba | Gotovina | Da |
| Fizička osoba | Kartica | Da |
| Fizička osoba | Transakcijski račun | Da |
Ako, primjerice, imate paušalni obrt za fotografiranje i fizičkoj osobi izdate račun od 500 eura koji će ona platiti uplatom na vaš IBAN, takav B2C račun od 2026. također treba proći postupak fiskalizacije.
Mora li paušalni obrt fiskalizirati račun plaćen na transakcijski račun?
Da, ako je riječ o računu u krajnjoj potrošnji odnosno B2C računu.
Zamislimo paušalnog grafičkog dizajnera koji izrađuje logo privatnoj osobi.
Cijena usluge iznosi 400 eura.
Klijent ne plaća gotovinom ni karticom, nego 400 eura uplaćuje izravno na IBAN obrtnika.
Budući da je kupac krajnji potrošač, račun se fiskalizira iako će biti plaćen na transakcijski račun.
To je posebno važno paušalcima koji su do kraja 2025. sve račune izrađivali u Wordu, Excelu ili PDF predlošku upravo zato što su primali samo bankovne uplate.
Mora li paušalni obrt imati fiskalnu blagajnu?
Pojam fiskalna blagajna često stvara pogrešan dojam da svaki paušalni obrtnik mora kupiti fizičku blagajnu ili POS uređaj.
Ako izdajete račune koji moraju proći fiskalizaciju, potreban vam je odgovarajući elektronički sustav odnosno program koji omogućuje izdavanje i fiskalizaciju računa u skladu s propisanim pravilima.
Primjerice, freelancer koji radi od kuće i naplaćuje usluge bankovnim transferom ne mora zbog toga postaviti klasičnu blagajnu kakvu vidite u trgovini.
Ali ako izdaje B2C račune, više nije dovoljno samo ručno napraviti PDF račun u Wordu i poslati ga kupcu.
Program mora omogućiti provedbu fiskalizacije računa.
Što je s računima koje paušalni obrt izdaje firmama?
Dolazimo do druge polovice Fiskalizacije 2.0: eRačuna.
Račun prema fizičkoj osobi i račun prema drugom poslovnom subjektu ne treba automatski tretirati na isti način.
Za paušalni obrt izvan sustava PDV-a 2026. je prijelazna godina.
Tijekom 2026. takav paušalni obrt mora biti spreman zaprimati eRačune, ali obveza izdavanja eRačuna prema novom Zakonu za njega počinje 1. siječnja 2027.
eRačuni i paušalni obrt od 2026.
Od 1. siječnja 2026. paušalni obrt izvan sustava PDV-a mora omogućiti zaprimanje eRačuna.
To je važno čak i ako obrt izdaje vrlo malo računa.
Primjerice, imate paušalni obrt i od hrvatskog poslovnog subjekta kupujete opremu ili poslovnu uslugu.
Ako vam dobavljač prema pravilima Fiskalizacije 2.0 izdaje eRačun, morate imati odgovarajući način na koji ga možete zaprimiti.
Važno je razumjeti i što se smatra eRačunom.
PDF račun poslan e-mailom nije sam po sebi eRačun u smislu novog Zakona.
eRačun je račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.
Zbog toga nova obveza nije riješena samo time što imate e-mail adresu na koju vam dobavljači šalju PDF dokumente.
Za više informacija, provjerite naše vodiče o izdavanju eRačuna u Hrvatskoj te kako poslati eRačun.
Mora li paušalni obrt izdavati eRačune u 2026.?
Paušalni obrt koji nije u sustavu PDV-a tijekom 2026. još nema obvezu izdavanja eRačuna na temelju faze Zakona koja za tu skupinu počinje 1. siječnja 2027.
To je jedna od najvažnijih razlika između 2026. i 2027.
Ovo se odnosi na paušalne obrtnike izvan sustava PDV-a. Ako je obrt u sustavu PDV-a, pravila i rokovi nisu isti.
Što se mijenja za paušalni obrt od 1. siječnja 2027.?
Od 1. siječnja 2027. počinje sljedeća važna faza za paušalne obrtnike izvan sustava PDV-a.
Tada se na njih primjenjuje i obveza izdavanja eRačuna za domaće transakcije obuhvaćene Zakonom.
To znači da će se poslovanje s drugim hrvatskim poslovnim subjektima dodatno digitalizirati.
Ako paušalni grafički dizajner, primjerice, pruža uslugu hrvatskom trgovačkom društvu, za transakciju obuhvaćenu obvezom eRačuna više neće biti dovoljno napraviti običan PDF i poslati ga e-mailom.
Bit će potrebno izdati strukturirani eRačun kroz odgovarajući sustav.
Paušalni obrt i Fiskalizacija 2.0 – B2C ili B2B?
Ako želite brzo utvrditi koji dio Fiskalizacije 2.0 trebate gledati, prvo utvrdite tko je vaš kupac.
Kupac je fizička osoba
To je tipičan B2C odnos.
Račun u krajnjoj potrošnji fiskalizira se neovisno o tome plaća li kupac gotovinom, karticom ili na transakcijski račun.
Kupac je hrvatska firma ili obrt
To je B2B odnos.
Za takve domaće transakcije relevantna su pravila o eRačunima, uz fazno uvođenje obveze ovisno o statusu poreznog obveznika.
Kupac je poslovni subjekt iz inozemstva
Kod računa prema stranim poslovnim subjektima treba razlikovati međunarodno poslovanje od domaćih B2B transakcija na koje se odnosi sustav obvezne razmjene eRačuna.
Zato nije ispravno svaki račun prema firmi automatski tretirati kao domaći eRačun.
Fiskalizacija 2.0 i strani klijenti
Ovo je posebno važno paušalnim obrtnicima koji rade kao programeri, dizajneri, konzultanti, marketinški stručnjaci ili drugi freelanceri.
Obveza eRačuna prema novom Zakonu vezana je uz tuzemne transakcije.
Zakon tuzemnu transakciju definira, među ostalim uvjetima, kroz izdavatelja i primatelja eRačuna sa sjedištem ili prebivalištem u Hrvatskoj.
Zbog toga račun koji hrvatski paušalni obrtnik izdaje poslovnom klijentu iz, primjerice, Njemačke ili SAD-a ne treba automatski poistovjećivati s domaćim B2B eRačunom.
Primjer:
Paušalni IT freelancer iz Hrvatske → američka tvrtka
To nije isti slučaj kao:
Paušalni IT freelancer iz Hrvatske → hrvatski d.o.o.
Kod poslovanja sa stranim klijentima i dalje treba pravilno utvrditi porezni tretman transakcije, potrebne elemente računa i eventualnu primjenu drugih poreznih pravila.
Ako radite s klijentima izvan EU-a, pročitajte i naš vodič o izdavanju računa za usluge u treće zemlje.
Što je MIKROeRAČUN i mogu li ga koristiti paušalni obrtnici?
Za porezne obveznike izvan sustava PDV-a predviđena je aplikacija MIKROeRAČUN.
Namijenjena je manjim poreznim obveznicima kako bi mogli ispunjavati obveze povezane s eRačunima bez nužnog korištenja komercijalnog sustava samo za tu svrhu.
Za paušalne obrtnike važna je upravo zbog faznog uvođenja novih obveza:
2026. → zaprimanje eRačuna
2027. → i izdavanje eRačuna u okviru propisanih pravila
Ipak, MIKROeRAČUN nije jedina moguća opcija. Obrtnik može koristiti i poslovni softver koji podržava potrebne funkcionalnosti.
Pri izboru rješenja zato treba gledati cijeli poslovni proces, a ne samo mogućnost tehničkog slanja jednog eRačuna.
Treba li paušalnom obrtu informacijski posrednik?
Informacijski posrednici jedan su od načina povezivanja poslovnih sustava i razmjene eRačuna.
Međutim, to ne znači da svaki paušalni obrtnik nužno mora samostalno ugovarati identičnu komercijalnu uslugu informacijskog posrednika.
Točan način razmjene ovisi o rješenju koje koristite.
Zato je praktičnije pitati:
Omogućuje li moj program propisno zaprimanje i, kada za mene postane obvezno, izdavanje eRačuna?
Ako koristite poslovni program koji cijeli proces rješava kroz svoju integraciju, tehnički dio može biti znatno jednostavniji za krajnjeg korisnika.
Treba li paušalnom obrtu certifikat za fiskalizaciju?
Za provedbu fiskalizacije računa postoje tehnički i sigurnosni zahtjevi, uključujući korištenje odgovarajućih digitalnih certifikata u situacijama propisanim Zakonom.
Međutim, nemojte automatski zaključiti da svaki certifikat o kojem čitate služi istoj svrsi.
Certifikat za fiskalizaciju, elektronički potpis i certifikati koji se koriste u tehničkoj razmjeni eRačuna nisu pojmovi koje treba koristiti kao sinonime.
Ako koristite komercijalni program za izdavanje računa, provjerite koje certifikate i korake zahtijeva upravo vaše rješenje.
KPD šifre i paušalni obrt
Fiskalizacija 2.0 donosi još jedan pojam s kojim se mnogi paušalni obrtnici ranije nisu susretali – KPD.
KPD je Klasifikacija proizvoda po djelatnostima.
Kod eRačuna podaci o robi odnosno usluzi povezuju se s odgovarajućom KPD oznakom u skladu s pravilima novog sustava.
Za paušalnog obrtnika koji će od 2027. izdavati eRačune to znači da će trebati pravilno povezati svoje proizvode odnosno usluge s odgovarajućim klasifikacijskim oznakama.
Primjerice, nije dovoljno samo znati da na računu prodajete „uslugu dizajna”. Potrebno je u sustavu imati odgovarajuće podatke koje zahtijeva eRačun i njegova fiskalizacija.
Zbog toga je KPD jedna od stvari koje je dobro pripremiti prije nego što nastupi obveza izdavanja eRačuna.
Mora li paušalni obrt i dalje voditi KPR?
Fiskalizacija 2.0 ne znači automatski da paušalni obrtnik može prestati ispunjavati svoje druge porezne i evidencijske obveze.
KPR odnosno Knjiga prometa dio je evidencija koje se povezuju s paušalnim oporezivanjem dohotka.
Digitalizacija računa i činjenica da Porezna uprava kroz fiskalizaciju dobiva više podataka ne znače same po sebi da neka druga obveza prestaje postojati.
Zato KPR treba promatrati odvojeno od pitanja mora li određeni račun biti fiskaliziran ili izdan kao eRačun.
Što je s PO-SD obrascem?
Isto vrijedi za PO-SD obrazac.
Fiskalizacija 2.0 prvenstveno mijenja način izdavanja, razmjene i fiskalizacije određenih računa.
To ne znači samo po sebi da prestaju godišnje porezne obveze paušalnog obrtnika.
Paušalni obrtnik zato treba zasebno pratiti pravila koja uređuju paušalno oporezivanje, KPR i PO-SD, a zasebno obveze koje proizlaze iz Fiskalizacije 2.0.
Što paušalni obrtnik treba napraviti sada?
Ako imate paušalni obrt, prvo utvrdite kako zapravo poslujete.
1. Utvrdite tko su vaši kupci
Poslujete li:
- samo s fizičkim osobama
- samo s hrvatskim poslovnim subjektima
- samo sa stranim firmama
- ili kombinirate više vrsta kupaca?
Odgovor određuje koji dio novih pravila je za vas najvažniji.
2. Provjerite kako izdajete B2C račune
Ako fizičkim osobama izdajete račune koji se plaćaju na transakcijski račun, provjerite podržava li vaš program njihovu fiskalizaciju.
Ako ih još uvijek izrađujete samo u Wordu ili Excelu, potreban vam je odgovarajući sustav za fiskalizaciju.
3. Osigurajte zaprimanje eRačuna
Ako ste paušalni obrt izvan PDV-a, od 2026. morate biti spremni zaprimati eRačune.
Provjerite koristite li MIKROeRAČUN ili drugo rješenje koje omogućuje ispunjavanje te obveze.
4. Pripremite se za izdavanje eRačuna u 2027.
Ako poslujete s hrvatskim firmama i obrtima, nemojte čekati kraj 2026. da prvi put provjerite kako ćete izdavati eRačune.
5. Provjerite KPD oznake
Utvrđivanje odgovarajućih KPD oznaka za proizvode i usluge može biti dio pripreme za izdavanje eRačuna.
6. Provjerite certifikate i tehničke preduvjete
Ako vaše rješenje zahtijeva određeni certifikat ili drugu tehničku postavku, provjerite to prije nego što morate izdati prvi račun.
7. Testirajte cijeli proces
Najbolje vrijeme za otkriti da nešto ne radi nije trenutak kada klijentu hitno morate izdati račun.
Provjerite cijeli proces – od izrade računa do fiskalizacije, slanja, zaprimanja i evidencije naplate.
Kako ProfitMap pomaže paušalnim obrtnicima kod Fiskalizacije 2.0?
Ako ste do sada nekoliko računa mjesečno izrađivali u Wordu ili Excelu, Fiskalizacija 2.0 mijenja način na koji možete voditi dio tog procesa.
Posebno kod B2C računa koji se plaćaju na transakcijski račun više nije dovoljno samo izraditi PDF i poslati ga kupcu ako račun mora proći fiskalizaciju.
ProfitMap je napravljen upravo za male hrvatske poduzetnike i obrtnike koji žele račune, ponude i naplatu voditi na jednom mjestu.
ProfitMap podržava potrebe povezane s hrvatskim poslovanjem, uključujući Fiskalizaciju 2.0, eRačune i KPD, uz izradu računa i ponuda te praćenje naplate.
Sve ovo je vrlo praktično ako želite koristiti isti program i za svakodnevno izdavanje računa i za nove obveze koje donosi Fiskalizacija 2.0, umjesto kombiniranja više nepovezanih alata.
ISPROBAJTE PROFITMAP BESPLATNO VEĆ DANAS!
Fiskalizacija 2.0 za paušalni obrt: najvažnije za zapamtiti
Ako ste paušalni obrtnik izvan sustava PDV-a, najlakše je nove obveze zapamtiti kroz dvije godine.
Paušalni obrt i fiskalizacija 2026.
Od 1. siječnja 2026.:
- B2C računi fiskaliziraju se neovisno o načinu plaćanja
- to uključuje B2C račune plaćene na transakcijski račun
- paušalni obrt mora biti spreman zaprimati eRačune
- paušalni obrt izvan sustava PDV-a još nije u fazi obveznog izdavanja eRačuna prema odredbi koja za tu skupinu počinje 2027.
Paušalni obrt i fiskalizacija 2027.
Od 1. siječnja 2027.:
- za porezne obveznike izvan sustava PDV-a počinje i obveza izdavanja eRačuna za transakcije obuhvaćene Zakonom
- paušalni obrt zato mora biti spreman i zaprimati i izdavati eRačune
- domaći B2B račun više nije samo pitanje izrade PDF dokumenta
Fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt – FAQ
Mora li paušalni obrt imati fiskalizaciju?
Ako paušalni obrt izdaje račune u krajnjoj potrošnji, na njega se primjenjuju pravila fiskalizacije takvih računa. Od 1. siječnja 2026. B2C računi fiskaliziraju se neovisno o tome plaća li kupac gotovinom, karticom ili na transakcijski račun.
Mora li paušalni obrt fiskalizirati račun plaćen na transakcijski račun?
Da, ako je račun izdan u krajnjoj potrošnji. Od 1. siječnja 2026. način plaćanja transakcijskim računom više ne znači da je takav B2C račun izvan fiskalizacije.
Mora li paušalni obrt imati fiskalnu blagajnu?
Potreban je odgovarajući elektronički sustav odnosno program za izdavanje i fiskalizaciju računa koji podliježu fiskalizaciji. To ne znači nužno kupnju fizičke blagajne ili POS uređaja.
Mora li paušalni obrt primati eRačune?
Da. Paušalni obrti izvan sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. moraju biti spremni zaprimati eRačune.
Mora li paušalni obrt izdavati eRačune u 2026.?
Za paušalne obrtnike izvan sustava PDV-a obveza izdavanja eRačuna prema faznom uvođenju novog Zakona počinje 1. siječnja 2027. Tijekom 2026. već postoji obveza zaprimanja eRačuna.
Od kada paušalni obrt mora izdavati eRačune?
Za porezne obveznike izvan sustava PDV-a relevantna odredba o obveznom izdavanju eRačuna stupa na snagu 1. siječnja 2027.
Mora li paušalac izdati eRačun fizičkoj osobi?
Ne treba miješati eRačun u domaćem B2B sustavu s računom u krajnjoj potrošnji. Račun prema fizičkoj osobi odnosno krajnjem potrošaču podliježe pravilima B2C fiskalizacije.
Što ako paušalni obrt radi samo s fizičkim osobama?
Za takav obrt posebno su važna pravila B2C fiskalizacije. Od 2026. računi u krajnjoj potrošnji fiskaliziraju se neovisno o načinu plaćanja, uključujući plaćanje na transakcijski račun.
Što ako paušalni obrt radi samo s hrvatskim firmama?
Tada su posebno važna pravila o eRačunima. Paušalni obrt izvan sustava PDV-a od 2026. mora moći zaprimati eRačune, a od 2027. za njega počinje i obveza izdavanja eRačuna za transakcije obuhvaćene Zakonom.
Što ako radim samo za strane klijente?
Obvezna razmjena eRačuna prema novom Zakonu odnosi se na tuzemne transakcije. Račun prema stranom poslovnom subjektu zato ne treba automatski tretirati kao domaći B2B eRačun. I dalje treba pravilno primijeniti porezna i druga pravila koja vrijede za konkretnu međunarodnu transakciju.
Je li PDF poslan e-mailom eRačun?
Ne. eRačun je strukturirani elektronički račun koji omogućuje automatsku i elektroničku obradu. Običan PDF dokument poslan e-mailom sam po sebi nije eRačun u smislu Zakona o fiskalizaciji.
Može li paušalni obrt koristiti MIKROeRAČUN?
MIKROeRAČUN je predviđen za porezne obveznike izvan sustava PDV-a kao rješenje za obveze povezane s eRačunima. Paušalni obrtnik može koristiti i drugo odgovarajuće softversko rješenje.
Treba li paušalcu informacijski posrednik?
Način razmjene eRačuna ovisi o rješenju koje paušalni obrtnik koristi. Bitno je da odabrani sustav omogućuje ispunjavanje zakonskih obveza zaprimanja i, kada nastupi obveza, izdavanja eRačuna.
Treba li paušalnom obrtu certifikat za fiskalizaciju?
Za fiskalizaciju postoje propisani tehnički zahtjevi i digitalni certifikati. Koje konkretne korake obrtnik mora sam napraviti ovisi i o rješenju kojim provodi fiskalizaciju, pa treba provjeriti zahtjeve svog pružatelja softvera.
Mora li paušalac i dalje voditi KPR?
Fiskalizaciju računa i vođenje poreznih evidencija ne treba poistovjećivati. Uvođenje Fiskalizacije 2.0 samo po sebi ne znači da se postojeća obveza KPR-a automatski ukida.